• Mali savjeti
  •  ADAPTACIJA DJETETA NA VRTIĆ

     Vrtić je za većinu djece prva sredina u kojoj bivaju ostavljena sama bez prisustva majke ili druge poznate osobe, a u kojoj se susreću i sa mnogo drugih nepoznatih. Adaptacija je u biti lakša u starije djece zbog prirodne potrebe za društvom kod trogodišnjaka i starijih. Ali su teške prilagodbe i njihov slučaj. Adaptacija djeteta ovisi o njegovim individualnim osobinama, o stupnju njegova razvoja, dobi, stanju djetetova zdravlja, ali i obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete živi. Uglavnom, postoji i nepovoljan period prilagodbe, što je doba od otprilike 6. do 10. mjeseca, kada se učvršćava emocionalna veza djeteta sa majkom i drugim poznatim osobama, a kada se javlja strah od nepoznatih.

    Evo nekoliko savjeta na koji način vi, roditelji, možete olakšati prilagodbu svog djeteta na vrtić:

    *   Imajte (pokazujte) pozitivan stav prema vrtiću i odgajateljima

    *   Imajte povjerenje (i pokazujte ga) u osobe koje će se brinuti o djetetu

    *   Aktivno se uključite u aktivnosti (roditelj – partner) u grupi

    *   Redovno dovodite dijete u vrtić (naučit će redoslijed i znati kada dolazite svaki dan)

    *   U početku (sedmicu ili više) ostavljajte dijete kraći period, a vremenom ga produžavajte

    *   Donesite stvari za koje je dijete emocionalno vezano (cuclu, flašicu, dekicu, omiljenu igračku i sl.)

     Kada dovodite dijete u vrtić, trebali biste postupati na slijedeći način:

    *   Kratko se oprostite sa djetetom

    *   Navedite razlog ostavljanja djeteta u vrtiću

    *   Naglasite vrijeme sigurnog povratka

    *   Recite mu ko će ga čuvati dok bude u vrtiću (iskazati povjerenje u tu osobu)

    *   Definirati šta sve dijete može da radi dok je tamo

    A otežat ćete odvajanje djetetu od vas ako:

    *   Pokažete bojazan za dijete (zabrinutim izrazom lica, suznim očima) prilikom ostavljanja djeteta

    *   Bježanjem nakon ostavljanja

    *   Pretjeranim zadržavanjem na vratima

    *   Traženjem dopuštenja od djeteta za odlazak (Mogu li sada ići?)

     

    Pored svega ovoga, veoma je bitno održavanje dobrih, saradničkih odnosa između roditelja i odgajatelja, jer se time zatvaraju vrata zamjerkama i nesporazumima, koji ometaju usredočenost obje ove strane na ono što je najvažnije, a što je ustvari dijete i njegov bezbrižan život u vrtiću.

     

     

                            AGRESIVNOST U DJEČIJEM VRTIĆU

    Korisno je znati!

    Dječiji vrtić nije mjesto na kojem nema ili ne treba biti sukoba.  
    Samo u situacijama sukoba dijete može naučiti da su sukobi i njihovo savladavanje svakodnevni dio života.
    Ovdje upoznaju kompromis kao čarobno sredstvo!
    Normalna doza stresa potrebna je i neophodna djetetu za zdrav razvoj.

    Stalna izloženost frustrirajućim faktorimadovodi do prevelikog nagomilavanja stresa.
    Rezultat je stresogeni odgovor u obliku promjena u ponašanju, somatskih bolesti, kognitivnih problema.
    Promjene u ponašanju najčešće su u obliku agresije.
    Agresija može biti usmjerena prema sebi ili drugima.

     

     

     

    SARADNJA SA RODITELJIMA

    Vrtić „Nur“  posvećuje posebnu pažnju saradnji sa roditeljima. Evo nekoliko načina na koje se ona ostvaruje:

    ü  Svakodnevni razgovori sa roditeljima prilikom dovođenja i odvođenja djece

    ü  Roditeljski sastanci

    ü  Druženje djece, roditelja i odgajatelja kroz aktivnosti srijedom (roditelj – partener), proslave rođendana

    ü  Savjetovalište za roditelje sa pedagogom, pedijatrom, medicinskom sestrom

    ü  Saradnja pri prikupljanju radnog materijala za određene aktivnosti

    ü  Komunikacija sa roditeljima putem oglasne ploče i e-maila – nur@amelinur.ba

     

      

    Razvoj govora kod djece predškolskog uzrasta 


    Razvoj govora, jezika i komunikacije izuzetno je složen proces koji započinje od trenutka rođenja. Pojedini znanstvenici tvrde da ovaj proces započinje i još za vrijeme trudnoće. S takvim tvrdnjama se u potpunosti možemo složiti u dijelu koji se odnosi na uredan prenatalni razvoj kao važnu pretpostavku za daljnji uredan rast i razvoj novorođenčeta. Neki od najvažnijih preduvjeta na strani djeteta za uredno usvajanje govora i jezika su uredna razvijena senzorika (prije svega uredan slušni status), uredno fukcioniranje središnjeg živčanog sustava, te uredna građa i funkcija govornih organa. Neka istraživanja pokazuju kako već i novorođenče može razlikovati glas majke od ostalih govornika. 
    Uzroci poremećaja u razvoju govora mogu nastati prije rođenja djeteta (prenatalno), za vrijeme poroda (perinatalno), ili nakon poroda (postnatalno). Možemo govoriti i o poremećajima koji nastaju prije prirodnog ovladavanja materinjim jezikom, ili pak nakon usvajanja baze materinjeg jezika (poslije 3. godine života). Ovdje se nećemo detaljnije baviti prikazom mogućih uzroka poremećaja govora, jezika i komunikacije.
    Veliki utjecaj na razvoj govornih, jezičnih i komunikacijskih vještina imaju upravo roditelji i socijalna okolina. Roditelji su osobe koje u prvim danima i mjesecima života pružaju pregršt poticaja za pravilan razvoj predgovornih vještina. Kako se dijete razvija i raste ono stupa u komunikaciju sa sve većim brojem govornika i nalazi se u novim komunikacijskim situacijama, što opet dalje podupire razvoj govora i jezika. Ponekad su roditelji zabrinuti za razvoj govora i jezika kod svog djeteta. Pitaju se zašto dijete još ne govori, zašto je izgovor nerazumljiv, zašto dijete poznaje i upotrebljava malo riječi, zašto ih dijete nerazumije, a neki su zabrinuti zbog ponavljanja ili zapinjanja u govoru djeteta. Roditelji u takvim trenucima obično uspoređuju govor djeteta s govorom druge djece u obitelji, vršnjaka iz vrtića, slušaju savjete rođaka i prijatelje, te sami poduzimaju određene «metode» poticanja i ispravljanja govora. U takvim situacijama roditeljima se preporuča potražiti savjet stručnjaka – logopeda.
    Roditelji imaju važnu ulogu u prepoznavanju odstupanja u urednom govorno-jezičnom razvoju, zbog što ranije identifikacije i dijagnostike poremećaja, te uključivanja u primjerenu terapiju.Kako prepoznati odstupanja od urednog razvoja govora? Prije svega potrebno je poznavati neke karakteristike uobičajenog razvoja govora kod većine djece. 
    Od rođenja do 2 mj. života djeteta, dijete se glasa refleksno, plačem, krikom i vokalizacijom. Takvo glasanje roditeljima signalizira potrebe i stanja djeteta, na što roditelji i reagiraju.
    Od 2. do 5. mj. dijete počinje uspostavljati svjesnu kontrolu nad slušanjem i izgovorom, dijete počinje gukati, igrati se intonacijom, traži izvor zvuka okretanjem glave, pojavljuje se prvi smješak.
    Od 5. do 7. mj. dijete počinje brbljati, igra se svojim govornim mogućnostima, producira svoje prve konsonante (p, b i m) ugrađene u jednostavne slogove (pa, ba i ma).
    Od 7. do 12. mj. dijete sve više brblja i producira sve više slogovnih nizova (pa-pa, ba-ba, ma-ma), često brblja uz socijalni poticaj, oponaša različite govore zvukove. Oko 12 mj. uobičajeno se javljaju i prve riječi s značenjem (mama, tata, papa),. Razumijevanje govora roditelja je sve bolje, dijete reagira na zabrane i jednostavne naloge.
    Od 12. do 18. mj. dijete počinje prodicirati veći broj riječi, rječnik mu broji do pedesetak riječi, a počinju se javljati i prva spajanja po dvije riječi (Mama papa? Šta to?). Roditelji djetetu postavljaju jednostavne naloge i pitanja koje dijete razumije (Daj pusu! Poljubi bebu! Gdje je oko? Gdje je beba?). S interesom sluša pjesmice i jednostavne priče.
    Od 2. do 3 god. u govoru djeteta se uočava značajni porast govornog rječnika, produkcija rečenica od 2 ili 3 riječi, dijete počinje upotrebljavati negacije (ne, nema) i prve zamjenice (ja, ti). Izgovor glasova postaje sve razumljiviji. Sposobno je razumijeti i dva naloga u nizu ( Donesi bebu i stavi je na krevet!). 
    Od 3. do 6. god. dijete počinje koristiti sve složenije i dulje rečenice, upotrebljuje gramatička pravila materinjeg jezika, rječnik je sve bogatiji, ovladava pravilnim izgovorom većine glasova, govor je razumljiv i nepoznatim osobama. Dijete prepričava prošle događaje, voli slušati priče, razvija se sposobnost prepričanja priča, lako stupa u komunuikaciju. Sposobno je svoje želje, potrebe i misli izraziti govorom u skladu s pravilima materinjeg jezika. 
    Od 6 god. izgovor glaova bi trebao biti u potpunosti u skladu sa sustavom glasova materinjeg jezika, dijete pravilno i vješto koristi gramatiku materinjeg jezika, govorno-jezična razina preduvjet je početka razvoja čitanja i pisanja.
    Uvijek kada se koristimo ovakvim sažetim prikazom razvoja govora i jezika potrebno je imati na umu da postoje i individualna odstupanja, te da svako odstupanje ne znači i poremećaj. Neka djeca brže ovladavaju pojedinim aspektima razvoja govora i jezika, a neka sporije. Ukoliko primjetite da dijete značajno odstupa od očekivanog razvoja govora korisno je posavjetovati se sa nadležnim pedijatrom. Pedijatar će, ukoliko postoje indikacije, dijete uputiti na daljnje potrebne preglede otorinolarignologa, neuropedijatra, logopeda, psihologa ili nekog od drugih specijalista.
    Logoped je stručna osoba koja se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i terapijom poremećaja govora, jezika i komunikacije. Značajan dio poremećaja kojima se bave logopedi nastaju u djetinjstvu, životnom periodu intenzivnog razvoja govora, jezika i komunikacije. Među ove poremećaje ubrajamo poremećaje izgovora glasova (dislalija), usporeni razvoj govora, poremećaje ritma i tempa govora (mucanje, brzopletost, bradilalija), disfazije i afazije dječje dobi, dizartije, posebne jezične teškoće, poremećaje glasa i poremećaje čitanja i pisanja, a u odrasloj dobi i afazija. Osobe s oštećenjem sluha, cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom i autizmom spadaju u skupine osoba s velikom vjerojatnošću za nastanak poremećaja u razvoju govora, jezika i komunikacije te su i one obuvaćene radom logopeda. Pomoć logopeda može se potražiti u okviru specijaliziranih ustanova, bolnicama, domovima zdravlja, vrtićima, osnovnim školama te u privatnoj praksi.

     

     

     

     

  •  
  •  

2011. © Ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje Amel i Nur
Zagrebačka do br. 55, 71000 Sarajevo; Telefon: (033) 523 550 --- Fax: (033) 718 165
Broj žiroračuna: 1410010001140691